Stečaj preduzeća
Vrsta: Seminarski | Broj strana: 19

UVOD
Kada govorimo o stečaju preduzeća, što je konkretno moja tema, osvrnuću se najprije uopšteno na prestanak rada preduzeća ili nekih drugih privrednih društava.
Kao i kod osnivanja privrednog društva, tako i kod njegovog gašenja moraju se poštovati procedure određene zakonom. Prestanak rada preduzeća može biti zbog nesposobnosti preduzeća da plaća prispjele obaveze, što se naziva insolventnost, i drugi slučaj je prestanak rada u specifičnim slučajevima, kada je preduzeće solventno tj platežno sposobno ali po volji vlasnika ili bez njegove volje prestaje sa radom. Bez obzira na razloge koji dovode do prestanka rada preduzeća sprovodi se određeni postupak. Taj postupak može biti stečaj insolventnog društva ili likvidacija solventnog društva. Tu se zapravo i primjećuje ključna razlika između 2 vida prestanka preduzeća - stečaja i likvidacije.
U nastavku seminarskog rada pokušaću ukazati na prava i obaveze pravnog lica prilikom prestanka njegovog funkcionisanja, konkretno, prilikom stečaja. Stečajni postupak u Republici Srpskoj se sprovodi po Zakonu o stečajnom postupku (Sl. glasnik br. 67/02, 77/02, 38/03 i 96/03) po kojem je tačno utvrđen stečajni postupak, razlozi nastanka, organi stečajnog postupka, određivanje stečajne mase i druga prava i obaveze koje će biti navedene u nastavku.
STEČAJ
Stečaj je oblik izvršenja nad imovinom privrednog subjekta, čime se namiruju povjerioci stečajnog dužnika po isplatnim redovima. Postupak stečaja ima za cilj eliminisanje nerentabilnog poslovanja subjekata, odnosno uklanjanje posljedica njegovog dugogodišnjeg negativnog poslovanja, te namirenja povjerilaca stečajnog dužnika, unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava povjeriocima.
Stečaj je sudski način prestanka ili reorganizacije privrednih društava i preduzetnika koji su postali trajnije nesposobni za izvršavanje obaveza, ili u drugim slučajevima koji su određeni zakonom. U slučaju prestanka privrednog subjekta u postupku stečaja, imovina takvog subjekta koristi se za srazmjerno namirenje stečajnih povjerilaca. Zato se može reći da je stečaj način za prestanak poslovanja insolventnog privrednog subjekta.
Stečajni postupak u RS se sprovodi po Zakonu o stečajnom postupku (Sl. glasnik br. 67/2002, 77/02, 38/03 i 96/03); u FBiH to je Zakon o stečajnom postupku (Sl. novine br 29/03), a u Brčko Distriktu, Zakon o stečaju, prinudnom upravljanju i likvidaciji (Sl. glasnik br. 1/02).
Postupak stečaja ima za cilj eliminisanje nerentabilnog poslovanja subjekata, odnosno uklanjanje posljedica njegovog dugogodišnjeg negativnog poslovanja, te namirenje povjerilaca stečajnog dužnika, unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava povjeriocima.
Stečajni postupak sprovode stvarno nadležni sud na čijoj se teritoriji nalazi sjedište stečajnog dužnika. Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka može da podnese stečajni dužnik i svaki povjerilac koji ima pravni interes za sprovođenje stečajnog postupka. Ako prijedlog podnese stečajni povjerilac, obavezan je da uplati predujam u iznosu koji odredi stečajni sudija za pokriće troškova prethodnog postupka. Ukoliko povjerilac ne uplati predujam u roku od 15 dana, stečajni sudija će rješenjem odbaciti prijedlog.
Stečajni postupak se može sprovesti nad imovinom pravnog lica kao i imovinom dužnika pojedinca. Dužnik pojedinac može biti preduzetnik, komplementar u komanditnom društvu i osnivač ortačkog društva. Stečajni postupak se sprovodi ako je stečajni dužnik platežno nesposoban tako da 60 dana neprekidno ne izmiruje svoje dospjele novčane obaveze, a može se otvoriti i zbog prijeteće platežne nesposobnosti. Zbog prijeteće platežne nesposobnosti samo stečajni dužnik može podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

---------- CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturski.org 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: [email protected]